You are currently viewing Kratka istorija kafana na našim prostorima – kafane nekad i sad

Kafane od davnina predstavljaju mesto okupljanja i druženja različitih slojeva stanovništa. U ovim ugostiteljskim objektima služe se piće, hrana i uživa se uz zvukove kafanske muzike. Kafane kakve danas poznajemo razlikuju se od onih koje su nekada postojale, a ono što je sigurno jeste da su dobar provod i druženje zagarantovani 

Beograd je grad koji je u čitavoj Evropi, ali i šire, poznat upravo po dobrom provodu, a turisti se neretko odlučuju da se prilikom obilaska našeg glavnog grada zapute u tradicionalne kafane u Skadarlliji i drugim delovima grada, ali i u moderniji tip kafana kao što je kafana Ona moja

Pozivamo vas da pročitate kratku istoriju kafana i upoznate se sa najzanimljivijim istorijskim događajima koji se vezuju za ove ugostiteljske objekte.

Kada je otvorena i šta je služila prva kafana u Evropi?

Verovali ili ne, prva kafana na evropskom kontinentu otvorena je u Beogradu, na Dorćolu, a kako podaci govore, taj događaj odigrao se 1522. godine. Beograd je pao godinu dana ranije, a kada je grad na ušću Save i Dunava bio pod njihovom kontrolom, Turci su odlučili da na naše prostore unesu još jedan delić svoje tradicije – kafane.

Ime kafana preuzeto je iz turskog jezika – kahvehane, što je nastalo od arapskog qahve (kafa) i khane (kuća). Kako i samo ime govori, prvo piće služeno u kafani bila je upravo turska kafa – omiljeni napitak velikog broja ljudi širom sveta. 

Tradicija ispijanja ovog napitka je veoma cenjena, a balkanski narodi i dan danas uživaju u ritualu ispijanja kafe. 

Procvat kafana desio se u 19. veku

Kafane se pominju i u nekim od najpoznatijih romana naših književnika, a predstavljaju se kao središte socijalnog, ekonomskog, kulturnog, pa i političkog života. Kafane su bile nezaobilazne stanice putnika namernika, ovde su se držale javne debate, književne diskusije, pilo se, jelo, družilo, a neretko su veliki umetnici ovde stvarali neka od kultnih umetničkih dela. 

Skokom popularnosti ovih ustanova, njihov broj se povećavao, te je sve više kafana nicalo u centru grada. Kafane su se otvarale kod Železničke stanice, na Terazijama, Dorćolu, u Skadarliji i td. U 19. veku, tokom vladavine MIloša Obrenovića, držanje kafane smatralo se zanatom i može se reći da je tada njihov značaj porastao. 

Treba pomenuti da je upravo Miloš Obrenović posvetio određene segmente zakona kafanama, te su doneta pravila i propisi da se kafane grade od tvrdog materijala, a bilo je reči i o zaposlenima u ovom objektu. 

Postoje podaci koji svedoče da se krajem 19. veka samo u Makedonskoj ulici nalazila 21 kafana, a tu su i fotografije iz 20. veka koje prikazuju atmosferu u beogradskim kafanama. 

Mnogi izvrsni pisci, svedoci nekog prošlog vremena iza sebe su izuzev kultnih književnih dela ostavili i zanimljive i sjajne spise o životu u tadašnjem Beogradu. Treba pomenuti Branislava Nušića, Đuru Jakšića, Radoja Domanovića, Radeta Drainca, a tu su i mnogi drugi koji su stvarali u kafanama, ali i pisali o njima. 

Đura Jakšić poznat je po tome što je bio veliki boem, a često je umeo ogromne dugove da vraća umetničkim delima, dok se i danas pominje poznata izjava Radoja Domanovića koji je na pitanje: ,,Šta je bolje od pune čaše”, odgovorio – puna flaša. 

Kafane danas – šta se promenilo za pet vekova

Sa sigurnošću možemo reći da se kultura življenja u Beogradu značajno promenila za 5 vekova. Naš grad dobio je nove građevine, a u njima i nove kafane, mesta sastajanja, rastajanja i zabave. 

Uloga kafana je danas upravo to – dobra zabava i uživanje u jelu i piću. Teško je da ćete prilikom posete beogradskoj kafani sresti pisca koji kreira umetničko delo ili naići na neplaniranu književnu debatu i čini se da je taj deo kafanskog života više nije popularan, ali nikada se ne zna u kom pravcu će se kretati budućnost kafana.

Ono što sa sigurnošću možemo da tvrdimo jeste da kafane u Beogradu, ali i čitavoj Srbiji nemaju bez razloga toliku popularnost i etiketu dobre zabave i hedonizma. 

Predlažemo vam da se prvom prilikom zaputite u neku od tradicionalnih beogradskih kafana sa karairanim stolnjacima, ili pak u moderniju kafanu koja će vam pružiti jednak kvalitet usluge u nešto modernijem ambijentu. Mnogi popularni muzičari neretko nastupaju ovde, te je dobra atmosfera zagarantovana.

Ostavite odgovor